Koprivica, doc. dr Marija (Jovović)

  • Email:

Dr Marija (Jovović) Koprivica rođena je 1983. godine u Nikšiću, Crna Gora, gde je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Ekonomskom fakultetu u Beogradu diplomirala je 2007, a master studije završila 2009. godine. Doktorsku disertaciju na temu „Merenje rizika pri utvrđivanju solventnosti neživotnih osiguravača“ odbranila je na istom fakultetu u julu 2015.
Od 2009. godine radi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Birana je u akademska zvanja od saradnika u nastavi, preko asistenta, do zvanja docenta. Angažovana je na predmetima Finansijska i aktuarska matematika i Tarife u osiguranju na osnovnim akademskim studijama, na predmetima Finansijska matematika, Aktuarska matematika, Računovodstvo osiguravajućih kompanija i Upravljanje rizicima na master akademskim studijama, te na predmetu Finansijska matematika 1-D na doktorskim akademskim studijama na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
Učestvovala je u brojnim domaćim i međunarodnim naučnim skupovima, kao i inovacionim kursevima iz oblasti osiguranja, aktuarstva i finansijske matematike. Naučnoistraživački opus dr Marije Koprivice u najvećoj meri odnosi se na primenu savremenih aktuarskih i finansijsko-matematičkih modela u oblasti osiguranja i finansijskih tržišta. Kao autor i koautor, objavila je značajan broj naučnih radova iz navedenih oblasti u naučnim monografijama, tematskim zbornicima radova i časopisima u zemlji i inostranstvu. Član je Društva ekonomista Beograda, Udruženja aktuara Srbije i Međunarodne asocijacije aktuara (International Actuarial Association – IAA).


UDK: 368.023.5:368.029
ČLANCI

ODREĐIVANJE SAMOPRIDRŽAJA OSIGURAVAČA U USLOVIMA RASTUĆIH CENA REOSIGURANJA

Reosiguranje obezbeđuje zaštitu osiguravača od velikih i katastrofalnih šteta i ublažava fluktuacije agregatnog iznosa šteta, što doprinosi smanjenju rizika od njihove nesolventnosti. Međutim, transfer dela obaveze iz ugovora o osiguranju u pokriće reosiguravača ima svoju cenu, koja umanjuje profitabilnost osiguravača. Trenutni rast cena reosiguranja, koji je izazvan konstelacijom prirodnih, makroekonomskih i političkih šokova, jedan je od najvećih do sada zabeleženih. U takvim uslovima određivanje adekvatnog samopridržaja od krucijalnog je značaja za performanse osiguravača. U radu je predstavljen mogući pristup određivanju nivoa samopridržaja na osnovu prinosa i rizika. Pristup se zasniva na stohastičkim simulacijama raspodele verovatnoća agregatnog iznosa šteta na nivou portfelja osiguranja i efekata različitih programa reosiguranja na tu raspodelu, kako bi bio izabran onaj program pri kome se postiže maksimalan odnos između prinosa i rizika. Takvom programu reosiguranja odgovara nivo samopridržaja koji je optimalan za datog osiguravača.

UDK:887.1:657.47:368.025.61:338.5:371.15:368.811:368.023.1:368.30:368.025.4
ČLANCI

PROBLEMI OBRAČUNA RIZIKO-MARGINE U REGULATORNOM OKVIRU SOLVENTNOST II

Predmet rada su problemi obračuna riziko-margine kao elementa tehničkih rezervi osiguravača u regulatornom okviru Solventnost II. Usled nedostataka propisane metode troškova kapitala, u kombinaciji s niskim kamatnim stopama, riziko-margina je isuviše visoka i varijabilna, čime su pogođena prvenstveno društva koja se bave životnim osiguranjima. U radu se daju konkretne preporuke za prevazilaženje ili ublažavanje problema previsoke i kamatno osetljive riziko-margine. Preporučena rešenja uključuju kako modifikacije postojeće metode troškova kapitala tako i napuštanje ove metode i njenu zamenu drugim metodama za obračun riziko-margine. Ključne reči: riziko-margina, Solventnost II, stopa troškova kapitala, tehničke rezerve

UDK: 328.065:303.443:061.3(497.11):368:323.27.3:351.824.1:681.5: 159.953.5:368.025.7:369.015:51-7:343.158: 368.025.13:368.036
PRIKAZ SAVETOVANJA 3/2019

SEDAMNAESTI MEĐUNARODNI SIMPOZIJUM O OSIGURANJU

Sedamnaesti po redu Međunarodni simpozijum o osiguranju održan je u hotelu „Mona“ na Zlatiboru u periodu od 16. do 19. maja, u organizaciji Udruženja aktuara Srbije i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Nadasve aktuelna tema, „Osiguranje na pragu IV industrijske revolucije“ još jednom je okupila veliki broj priznatih domaćih i inostranih stručnjaka, predstavnika akademske zajednice, osiguravajućih i reosiguravajućih kuća, aktuara, revizorskih agencija i nadzornih organa iz nekoliko zemalja. Simpozijum koji je prepoznatljiv po visokom kvalitetu, merenom značajnošću teme, renomeom izlagača i raznovrsnošću i interesantnošću njihovih izlaganja, i ove godine podigao je kriterijume uspešnosti za još jednu lestvicu.

UDK:528.065:006.83:368.032.1:368.029(4-92)(4-672EEZ):368.811:340.137:339.732: 341.232:336.121.8:51-7:338.23(73):339.734:502.58:368.10:368.172:368.51:362.116.3
PRIKAZI SAVETOVANJA

ŠESNAESTI MEĐUNARODNI SIMPOZIJUM „NOVI IZAZOVI NA TRŽIŠTU OSIGURANJA“

Od 17. do 20. maja u hotelu „Izvor“ u Aranđelovcu održan je XVI Međunarodni simpozijum na temu „Novi izazovi na tržištu osiguranja“. Organizatori Simpozijuma bili su Udruženje aktuara Srbije i Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu. Kao i prethodnih godina, svojevrsnu podršku Simpozijumu pružili su predstavnici profesionalnih udruženja aktuara država učesnica, (re)osiguravajućih društava, nadzornih organa, udruženja osiguravača, revizorskih kuća, fakulteta i naučnoistraživačkih instituta. Kompanija „Dunav osiguranje“, lider na srpskom tržištu osiguranja, i ove godine bila je generalni sponzor Simpozijuma. Radni deo Simpozijuma je otvoren pozdravnim govorima prof. dr Jelene Kočović, predsednika Programskog odbora Simpozijuma, prof. dr Branislava Boričića, dekana Ekonomskog fakulteta iz Beograda, dr Željka Jovića, viceguvernera Narodne banke Srbije, i Branka Pavlovića, predsednika Udruženja aktuara Srbije. U nastavku, u okviru izlaganja vrhunskih stručnjaka iz zemlje i inostranstva, rasvetljeni su najaktuelniji izazovi s kojima se suočavaju (re) osiguravači u regionu i zemljama članicama Evropske unije (EU).

UDK: 368:005.745(497.11)”2002”(049.32)
PRIKAZ SAVETOVANjA

ČETRNAESTI MEĐUNARODNI SIMPOZIJUM IZ OSIGURANJA

Četrnaesti po redu Međunarodni simpozijum iz osiguranja u organizaciji Udruženja aktuara Srbije i Ekonomskog fakulteta iz Beograda održan je od 19. do 22. maja u hotelu „Mona“ na Zlatiboru. Još od 2002. godine, ovaj tradicionalni međunarodni simpozijum predstavlja svojevrsno mesto susreta, razmene ideja, stavova i iskustava renomiranih regionalnih, ali i globalnih eksperata iz oblasti osiguranja i aktuarske nauke i prakse. Kao i svih prethodnih godina, svojevrstan doprinos uspehu Simpozijuma i ove godine dali su predstavnici Narodne banke Srbije, osiguravajućih društava, udruženjā osiguravača, agencija za nadzor osiguranja, fakultetā i institutā.

UDK: 655.55:51-7:368.91:368.919.1: 368.025.8:347.447.84
PRIKAZ KNjIGE

AKTUARSKA MATEMATIKA (ACTUARIAL MATHEMATICS)

Prikaz knjige : "AKTUARSKA MATEMATIKA" (ACTUARIAL MATHEMATICS). Autori: prof. dr Jelena Kočović, dr Mirela Mitrašević i dr Vesna Rajić Izdavač: Centar za izdavačku delatnost, Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2014. Obim: 302 strane

UDK: 339.9.012.421+339.13.025.88.339.1:368(497.11)
ČLANCI, RASPRAVE, ANALIZE, PRIKAZI

UTICAJ LIBERALIZACIJE I PRIVATIZACIJE NA RAZVOJ TRŽIŠTA OSIGURANJA U SRBIJI

Predmet rada su ispoljene razvojne tendencije tržišta osiguranja u Srbiji u poslednjoj deceniji. Uporedni prikaz kretanja vrednosti opštih i posebnih pokazatelja razvijenosti tržišta osiguranja na nivou Evropske unije, kao i u zemljama u regionu Hrvatskoj i Sloveniji, omogućuje pozicioniranje srpskog osiguravajućeg tržišta i identifi kaciju njegovih razvojnih problema. Početak perioda obuhvaćenog analizom obeležen je kreiranjem novog regulatornog okvira i merama koje je preduzeo nosilac funkcije nadzora osiguranja u svrhu stabilizacije delatnosti i kreiranja zdravih osnova za njen razvoj. U nastavku posmatranog perioda, dato tržište osiguranja obuhvaćeno je procesima privatizacije i liberalizacije, s ciljem da se poveća tržišna konkurencija, podigne kvalitet i obogati asortiman usluga osiguranja, te da se efi kasnije izvrši alokacija resursa osiguravajuće delatnosti. Istraživanje ima za cilj da identifi kuje efekte privatizacije osiguravajućih kuća, kao i stranih investicija, na srpsko tržište osiguranja i nacionalnu ekonomiju. Autori ističu da strani kapital na tržištu osiguranja nije a priori uspešniji od domaćeg kapitala, što opovrgava neoliberalno stanovište prema kome je prodaja domaćih kompanija jedini efi kasan model razvoja tržišta osiguranja zemalja u tranziciji. Razliku između osiguravajućih kuća ne treba praviti prema njihovoj vlasničkoj strukturi, već prema kvalitetu njihovog poslovanja i usluga koje pružaju.

sr_RSSR